Udruženje antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata općine Bugojno (UABNOR) i Društvo „Josip Broz Tito“ organizovali su jučer manifestaciju „Bugojanski dani antifašizma“.
Manifestacija je počela obilaskom bugojanskih spomen obilježja, gdje je odato dužno poštovanje učesnicima NOR-a i svim patriotama, koji su poginuli u bitkama za svoj grad i državu. Cvijeće je položeno ispred bisti bugojanskih narodnih heroja Vojina Paleksića, Mahmuta Bušatlije i Stipe Džereka, na spomen obilježje kod Gimnazije, kao i na Partizansko groblje i Šehidsko mezarje u kompleksu Centralnog spome-parka poginulim braniocima Bugojna i BiH u centru našeg grada.
Obilježavanje 71. godišnjice oslobođenja Bugojna nastavljeno je svečanošću na platou KSC-a, odnosno u objektu „Little Big“, gdje je prisutne u ime organizatora najprije pozdravio predsjednik Udruženja „Josip Broz Tito“ Bugojno, Viktor Dundović, najavivši kako će cijeli program biti ispunjen književnošću, muzikom, filmom, recitacijama i drugim zanimljivim sadržajima. Tako je i bilo.
Sve je, naravno, počelo Himnom BiH, nakon čega su „Bugojansku himnu“ izveli članovi Vokalnog ansambla i Horoljupci Samire Merdžanić, koji su nešto kasnije otpjevali i „Pjesmu o Titu“. Fedrovac Senad Milanović je na svoj način interpretirao tekst Dušana Vasiljeva „Čovek peva posle rata“. Pjesnik za djecu iz Donjeg Vakufa Bakir Abdagić, za ovu priliku odabrao je neke svoje pjesme i aforizme, kao i poznati bugojanski pisac Azem Gvozden. Pjesnikinja Elvira Mehmedić donijela je u Bugojno pozdrave antifašista iz Zavidovića iz Udruženja „Duga“, a u okviru manifestacije je upriličena i kratka promocija knjige „Slana zemlja“, autora Jasmina Imamovića, koji književno-dokumentaristički obrađuje aktivnosti Pokreta otpora u Tuzli 1941. godine.
Uz predstavljanje knjige „Slanja zemlja“ prof. Dundović je pročitao biografiju Mahmuta Bušatlije, jednog od aktera tih zbivanja. Režiser Jasmin Duraković, Bugojanac kojeg, kako je rekao, vežu posebne emocije budući da je nekada pohađao Osnovnu školu „Deveti septembar“ u Bugojnu, govorio je o spotu koji je radio za spomenuti roman. Na značaj obilježavanja godišnjice oslobođenja Bugojna u Drugom svjetskom ratu, i očuvanja tradicije antifašizma u budućnosti, ukazao je Amir Kišija, predsjednik bugojanskog UABNOR-a. -Bugojno je u periodu Drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. dalo više od 700 boraca, koji su se borili u jedinicama NOJ-a i POJ-a, od kojih su trojica posthumno odlikovani od strane Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita „Ordenom narodnog heroja“. To su Mahmut Bušatlija, Vojin Paleksić i Stipo Đerek.
Devetog septembra 1944., tačno osam mjeseci prije zvaničnog završetka Drugog svjetskog rata na tlu Evrope, grad je oslobođen od okupatora. UABNOR, zajedno s Društvom „Josip Broz Tito“, ima stalnu obavezu da čuva od zaborava slavne datume iz prošlosti, i da ih obilježava na dostojanstven način. Mi to činimo kontinuirano, zahvaljujući podršci lokalnih vlasti, naglasio je Kišija.
Čestitku prisutnima, za godišnjicu oslobođenja Bugojna u Drugom svjetskom ratu, uputio je načelnik Hasan Ajkunić. -Velika je stvar boriti se za očuvanje onoga što smo s mukom stvarali u prošlosti, u ovom svijetu nestabilnosti, u kojem su mnoge zemlje u ratu, i kada je prisutan veliki broj izbjeglica i situacije koje nam nisu nepoznate, budući da smo ih i sami proživjeli.
Ponosni smo na istoriju koju imamo, jer smo uvijek bili na strani antifašizma. Neka danas iz Bugojna u svijet ode poruka mira, i želja da niko ne doživi ratove koje smo mi doživjeli od 1941. do 1945. i od 1992. do 1995.. Čuvajmo slobodno Bugojno i slobodnu BiH, poručio je načelnik Bugojna. Na skupu kojem su, uz brojne antifašiste iz Bugojna svih generacija, prisustvovali gosti iz Gornjeg i Donjeg Vakufa, Viteza, Travnika, Novog Travnika, Zavidovića, te Banja Luke, predstavnici Lige antifašista Jugoistoične Evrope i Društva „Josip Broz Tito“, kratko se obratio, također, Avdo Maglić, učesnik NOR-a od 1941. do 1945.
Na kraju, organizator se potrudio da za sve prisutne obezbjedi ručak – vojnički grah, uz najavu da će se „Bugojanski dani antifašizma“ održavati i narednih godina.