U Bugojnu dr. Kasim Trnka održao tribinu „Revizija presude BiH protiv Srbije“

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

U Kristalnoj sali općine Bugojno održana je tribina na temu “Zašto je onemogućeno utvrđivanje istine o genocidu nad Bošnjacima – revizija presude BiH protiv Srbije“.

Gost predavač bio je prof.dr. Kasim Trnka,član pravnog tima Bosne i Hercegovine u tužbi protiv Srbije. Tribinina je održana u organizaciji općine Bugojno i Medžlisa IZ Bugojno, a izazvala je popriličan interes budući da se u Kristalnoj sali Općine tražila stolica više.

Nakon uvodnog obraćanja Vehida ef Arnauta u svojstvu moderatora dr. Kasim Trnka je izložio historijsko- pravni osvrt na tužbu BiH protiv Srbije i njenu reviziju. Kako je naglasio odluka o tužbi protiv Srbije je donesena još ratne 1993. godine, dok se prvi sudski postupak pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu vodio od 2002. do 2007. godine. Po riječima dr. Trnke za taj postupak bilo je potrebno postići konsenzus članova Predsjedništva BiH, a postignut je na način da su dvojica članova bili za tužbu dok treći nije bio protiv toga, odnosno bio je suzdržan.

U osvrtu na presudu iz 2007. godine dr. Trnka je istakao kako je Međunarodeni sud pravde utvrdio da se u BiH desio zločin genocida, ali samo u Srebrenici.

-Nažalost u toj presudi iz 2007. Sud se nije uvjerio da je Srbija bila organizator i spiritus movens cjelokupnog tog projekta eliminisanja nesrpskog stanovmništva sa teritorije koja je prema projektu Slobodana Miloševića trebala da obuhvati tzv. Veliku Srbiju. Sada je postojala jedina pravna mogućnost da se preispita presuda iz 2007.godine. Nažalost imali smo velike probleme unutar BiH jer po strukturi kako je Dejtonom postavljeno upravo oni koji su osuđeni za počinjeni zločin genocida, njihovi politički predstavnici, trebali su odlučivati da li ići u reviziju ili ne. Ni međunarodna zajednica nije bila baš raspoložena da se otvara to pitanje, jer u praksi međunarodnih sudova se uvijek izbjegava da se države osude za genocid. Imamo pojedinačne slučajeve kao što je to uradio tribunal Hagu kada je visokopozicionirane oficire i političare iz RS-a osudio za genocid, ali kada se treba država osuditi onda je to mnogo komplikovanije jer se tiče i međunarodnih odnosa. Ima se utisak da je iskorištena najlaška mogućnost da se iz oproceduralnih razloga onemogući vođenje postupka revizije ranije presude- rekao je dr. Trnka.

U svom istupu dr. Trnka je govorio i o statusu bh agenta Sakiba Softića. Naime, Pravni tim BiH je smatrao kako je revizija nastavak presude iz 2007. te da nije bilo potrebno novo očitovanje bh institucija, odnosno Predsjedništva naše zemlje, ni po pitanju sudskog postupka ni bh agenta pred Međunarodnim sudom pravde .

Ne bježeći od odgovornosti i određenih protusta dr. Trnka je zaključio kako nije dovoljno iskorištena ni ranija presuda.

– U javnosti se uopće ne govori ili se sasvim malo govori da je Srbija jedina država u istoriji koja je osuđena da je kršila Konvenciju o genocidu UN. Ona je znala da se odvija genocid a nije ništa poduzela da spriječi taj genocid.Ni to nismo dovoljno iskoristili i stvorio se opći utisak u javnosti da je Srbija potpuno oslobođena od svih odgovornosti – istakao je dr. Trnka.

Tim povodom naglasio je da bi za sve žrtve koje su pretrpjele zločin genocida u Srebrenici trebalo traži materijalnu i nematerijalnu nadoknadu, te da se Srebrenica izuzme iz režima Republike Srpske i uspostavi kao disktrikt vezan za institucije BiH, što po mišljenju dr. Trnke još ivijek nije kasno.

Bez obzira na statusa bh agenta o kojem je nije odlučivao Sud nego se sekretar Suda izjasnio putem pisma Međunarodni sud pravde u Hagu odbio je zahtjev za reviziju presude iz 2007. godine nakon razmotranja mišljenja sva tri člana Predsjedništva BiH izložena u pojedinačnim pismima o ovom pitanju.

Na kraju je zaključeno kako je tribina značajna da se nakon brojnih polemika, gdje se najmanje govorilo o zločinu genocida i žrtvama genocida, a više vodio neki političko-lični obračuna pojedinih bh političkih aktera, u smirenoj diskusiji rasprave svi aspekti revizije koja je od značaja za bh javnost. Također je poručeno da bi se slične tribine trebale organizovati u narednom periodu u zemlji i inostranstvu.