Pred Ustavnim sudom Federacije BiH održana je javna rasprava po zahtjevu potpredsjednice FBiH Melike Mahmutbegović kojim je tražila ocjenu ustavnosti člana 4. stava 5. Zakona o Poreznoj upravi FBiH.
Iako je uz zahtjev bilo zatraženo i donošenje privremene mjere na način da se osporena odredba stavi van snage do konačne odluke, Sud je odlučio rješavati predmet u meritumu pošto nije našao argumente za određivanje privremene mjere.
Osporeni stav glasi: “Direktor, uz saglasnost ministra a prema provedenoj proceduri utvrđenoj u Poglavlju IV. Zakona o državnoj službi u Federacije BiH (“Sl.novine Federacije BiH“,br.29/03, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrješava, rukovodioce sektora unutar Središnjeg ureda, rukovodioce kantonalnih poreznih ureda”. Potpredsjednica Mahmutbegović je u svom zahtjevu zatražila da se pomenuta odredba proglasi neustavnom i briše iz Zakona o PU, a što je na raspravi ponovio i njen opunomoćenik Nedim Ademović.
– Potpredsjednica FBiH osporila je član 4. stav 5. Zakona o PUFBiH koji predviđa da Ministarstvo finansija FBiH daje saglasnost na izbor prvih ljudi uz direktora PU. Smatramo da je to neustavno, jer razbija Poresku upravu i jednu pravnu odgovornost prenosi u političku odgovornost pri čemu se omogućava da se Vlada FBiH upravo na etnonacionalnim principima, a ne na pravnim, upliće u rad Poreske uprave koja je izuzetno bitna za državu i FBiH. Smatramo da direktor PU mora imati pravo da bira svoje čelne ljude s kojima će raditi, da na osnovu tog svog prava mora preuzeti odgovornost, da odgovara Ministarstvu finansija i Vladi za provođenje zakona i uspješno provođenje poreske politike. To se danas ne dešava već se upravo Poreska uprava dijeli po etnonacionalnom principu, između ministara i Vlade, tako da je direktor onemogućen da radi svoj posao, pojasnio je Ademović u izjavi nakon javne rasprave.
Ademović tvrdi da je Šerif Isović, aktuelni v.d. direktora PUFBiH, po njegovom mišljenju i ubjeđenju, aposlutno profesionalan i stručan čovjek koji je tražio da na mjesta kantonalnih poreskih uprava i sektora središnjeg ureda PU dođu ljudi koji imaju najviše stručne, profesionalne, reference. – Nažalost takvi ljudi za Ministarstvo finansija nisu podobni i ne daju im saglasnost, već se traži imenovanje ljudi koji će biti upravo podobni političkim strankama da se provodi ili ne provodi Zakon prema određenim subjektima. Prema tome, apasolutno je svima jasno, da ako direktor bude određivao ko će biti čelni ljudi i u kantonima i mi kao građani možemo očekivati da će PU raditi svoj posao. U suprotnom apsolutno će sve biti podležno političkom uticija i selektivna politika i zakon će biti provođeni na terenu. Po prvi put se desilo da se pokrene pitanje u cilju depolitizacije Poreske uprave. To je na kraju krajeva i nalog MMF-a koji smatra da političke stranke koje su u pozicionoj vlasti upravo vrše politizaciju PU, a PU mora preuzeti zakonsku odgovornost, ali mora biti samostalna u svom radu, rekao je Ademović.
Druga strana u ovom sporu, Parlament FBiH, nije uspjela usaglasiti stavove. Tačnije, Predstavnički nije usaglasio stav sa Domom naroda, a na javnoj raspravi pojavila se samo Lidija Bradara, predsjedavajuća Doma naroda, dok iz Predstavničkog doma nije došao niko. Predsjedavajuća Bradara u odgovoru Doma je predložila Sudu da odbije zahtjev predsjedavajuće Mahmutbegović.
– Pozivali smo se da je Zakon o PU stariji zakon od Zakona o državnoj službi i osporavali smo zahtjev podnositeljice zahtjeva za stavljanje van snage jedne od odredbi o imenovanju direktora i šefova ispostava PU u županijama u FBiH. Mislim da je upravo ova apelacija jedan od političkih poteza i nadam se da će Sud cijeniti sve činjenice koje su navedene i da je nama svima stalo da PU funkcionira i da mi kao Parlament težimo da PU bude javna, profesionalna, transparentna i u interesu svih građana Federacije, rekla je predsjedavajuća Doma nakon rasprave.
Ona je i u raspravi, ali u izjavi nakon javne rasprave, rekla da su oba doma Parlamenta FBiH 2002. godine usvojila ovakav Zakon o PU, kao godinu kasnije Zakon o državnoj službi: “Meni je žao što poslovnički nisu propisane obavezne procedure usuglašavanja domova i dostavljanja jedinstvenog stava oba doma Sudu. Ja sam smatrala svojom odgovornošću da predstavljam Dom naroda i kao zakonodavac branim stavove koje je donio Dom naroda zajedno sa Zastupničkim domom”.
Izvor: Oslobođenje