Tokom noći krvni pritisak prirodno pada, a zatim ujutro počinje rasti zbog hormonalnih promjena koje nas pripremaju za dnevne aktivnosti. Ukoliko je porast prejak, može značiti da nešto nije u redu. Istraživanja su pokazala da se većina kardiovaskularnih incidenata, poput srčanog ili moždanog udara, događa upravo u jutarnjim satima.
Evo šta stručnjaci navode kao najčešće uzroke jutarnje hipertenzije.
Poremećaj disanja tokom spavanja, poznat kao apneja, jedan je od glavnih razloga jutarnje hipertenzije. Kod apneje dolazi do prekida disanja koji smanjuju razinu kisika u tijelu. Dolazi do izlučivanja hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, što povećava krvni pritisak. Krvni pritisak ostaje visok čak i tokom noći, a ujutro još više raste. Osobe s neliječenom apnejom u većem su riziku od trajno povišenog tlaka i ozbiljnih srčanih bolesti.
Lijekovi za pritisak djeluju ograničeno vrijeme. Ako koristite kratkodjelujuće lijekove ili ih ne uzimate na vrijeme, njihovo djelovanje može oslabiti preko noći. To stvara “prazninu” u zaštiti, pa ujutro pritisak naglo raste. Rješenje može biti prilagodba vremena uzimanja.
Također, ishrana igra veliku ulogu. Slana hrana i alkohol navečer mogu zadržavati tekućinu u tijelu i povećati volumen krvi, što dovodi do višeg tlaka. Alkohol također remeti san i potiče jutarnje skokove pritiska.
Ujutro se u tijelu prirodno povećava razina hormona stresa. Kod osoba koje su pod velikim pritiskom ili imaju izraženiju tjeskobu, ta se pojava dodatno pojačava. Rezultat može biti nagli i jak porast pritiska odmah nakon buđenja.
Jutarnja hipertenzija često je povezana s bolestima poput dijabetesa, hronične bolesti bubrega, poremećaja štitnjače i ugojenosti. Ta stanja mijenjaju način na koji tijelo kontroliše tlak, a u kombinaciji s drugim faktorima, jutarnji porast može postati vrlo izražen. Liječenje osnovne bolesti ključno je za stabilizaciju pritiska.
Ukoliko želite držati jutarnji krvni pritisak pod kontrolom, pridržavajte se ovih savjeta, i obratite liječniku ako problem postane dugotrajan.
