U okviru 506. Dana Ajvatovice, i programa obilježavanja Dana općine Bugojno, sinoć su u našem gradu promovisane dvije monografije o Bugojnu historičarke Samije Sarić.

Radi se o monografijama Bugojno i njegova okolina (Donji Vakuf, Prusac, Gornji Vakuf i Kupres) u vrijeme Austro-ugarske uprave od 1878. do 1918., i Bugojno i njegova okolina (Donji Vakuf, Prusac, Gornji Vakuf i Kupres) između dva svjetska rata od 1918. do 1941.

Prva je svjetlo dana ugledala 2010., a druga početkom ove godine, podsjetio je moderator Kemal Balihodžić, a na važnost njihovog promovisanja u Bugojnu ukazao je načelnik našeg grada Hasan Ajkunić.

Monografije, za koje je istaknuto da predstavljaju kapitalna djela, bogata saznanjima o području koje je njima obuhvaćeno, predstavili su prof. dr. Husnija Kamberović i prof. dr. Sulejman Bosto.

U knjigama je, kazali su, prikazana historija Bugojna i njegove okoline na prelazu 19. i 20. stoljeća, i šta je naš grad značio za cjelokupan prostor BiH u prvoj polovini 20. stoljeća.

-Vidimo da su tu bili neki prostori u kojima se razvijala, ne samo neka politička mreža ili neki politički sukobi, nego mreža izgradnje škola, bolnica itd., koji su uvijek pokazatelji širih društvenih odnosa i potvrda da ovi krajevi nisu zaostajali i da su se razvijali, kazao je prof. Kamberović.

Knjige, dodao je, sadrže priče o ljudima – od onih običnih ljudi, zanatlija, pa do političara, naučnika, načelnika općina i srezova.

-Tu su, također, brojne fotografije izgleda tih mjesta, pojedinih zgrada i objekata, koje mi danas jedva da možemo poznati. Ili ih, jednostavno, više nema, naglasio je.

Monografije Samije Sarić predstavljaju izuzetno značajno i zanimljivo djelo, koje ima svoje naučno opravdanje, utemeljeno na njenom predanom angažmanu u historiografiji i arhivistici, smatra prof.dr. Sulejman Bosto.

Svojim dugogodišnjim vrijednim radom autorica je, ističe, rekonstruisala sliku i važne političke, ekonomnske i kulturne činjenice historijskog faktora, koji se zove grad Bugojno u dva važna historijska perioda, od dolaska Austro-ugarske u našu zemlju, do 1941. godine.

-Za mene je knjiga važna sa stanovišta onoga što mi danas zovemo kultura sjećanja, te sposobnosti da pamtimo historiju, koju ne bismo trebali zaboravljati, naglasio je prof. Bosto.

Po njegovim riječima, monografije o Bugojnu „čuvaju od zaborava svijet naših predaka, društva i kultura čiji smo baštinici a trebale bi se naći u svim institucijama, ustanovama i kućama onih koji žive na ovim prostorima, budući da predstavljaju neprocjenjivo blago za sadašnje i sve buduće generacije“.

Kratko se na promociji obratila i autorica pomenutih monografija Samija Sarić, rođ. Ajanović, koja je, nakon završenih studija za profesora historije, cijeli svoj radni vijek provela u Arhivu BiH i Arhivu Federacije BiH.

-Imala sam priliku da radim na fondovima, koji se odnose na cijelu BiH. Međutim, mene je najviše zanimalo Bugojno, jer su moji roditelji iz ovog grada, kazala je.