ICTY: Izricanje presude Ratku Mladiću

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći će prvostepenu presudu  Ratku Mladiću (75) koji je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS).

Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od maja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužilaštva u  decembru 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haško je tužilaštvo podiglo još 25. jula 1995. godine i nakon toga ju je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što djelotvornije  pa su u njoj zadržani samo najteži  ratni zločini

Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv,i prvobitno se skrivao  na teritoriju BiH, a omiljeno boravište bio mu je podzemni bunker građen kao atomsko sklonište za vojni i politički vrh bivše SFRJ kod mjesta Han-Pijesak na Romaniji, nakon čega je  pobjegao je u Srbiju pod okrilje režima Slobodana Miloševića.

Preživio je i Miloševićevo svrgnuće s vlasti 2000. godine pa se pod okolnostima koje još nisu u cijelosti razjašnjene, zahvaljujući mreži pomagača, skrivao sve do 2011. godine.

Srpska policija pronašla ga je u selu Lazarevu kod Zrenjanina 26. maja  te godine gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić.

Srpske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. maja  2011. godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana kasnije i trajao je do augusta  2016. godine. Svoje iskaze tokom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne tačke optužnice temelje se na direktnom  Mladićevom učestvovanju u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine kada je ondje ubijeno osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka,  zatim odgovornosti za široku kampanju progona, deportaciju, mučenja i ubistava nesrpskog stanovništva tokom 1992. godine u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora “Omarska”, “Keraterm”, “Manjača” i “Trnopolje” u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, teroru nad civilima tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u maju i  julu  1995. godine.

Optužnica protiv Mladića uz ličnu  odgovornost sadrži i učestvovanje  u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubistva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubistvo 150 osoba u logoru Keraterm te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zarobljeništvo hiljada Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja.

U tački koja se odnosi na genocid u Srebrenici, Mladiću su stavljena na teret masovna ubistva više od hiljadu zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još hiljadu kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis “bezobzirnog uništavanja” privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata.

U djelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tokom opsade grada spomenut je zločin na tržnici Markale iz februara 1994. godine kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.

Tačno 10. maja 1992. godine Mladić je preuzeo dužnost zapovjednika Druge vojne oblasti tadašnje JNA, da bi samo dva dana kasnije i formalno postao zapovjednikom vojske bosanskih Srba. Ostat će zabilježeno kako je on u noći 28. maja direktno  zapovjedio granatiranje civilnih ciljeva u Sarajevu.

“Snage koje su učestvovale u napadu na Sarajevo granatirale su i otvarale snajpersku vatru na civile dok su ovi obavljali svakodnevne aktivnosti. Ljudi su ranjavani i ubijani u vlastitim domovima. S obzirom na to da nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova čime se povećavao rizik od smrti”, jedan je od navoda iz dijela optužnice koji se odnosi na troipolgodišnju opsadu Sarajeva tokom koje je ubijeno više od deset hiljada  građana, među kojima i 1600 djece.

 U Bosni i Hercegovini će se sutra u direktnom prijenosu  s velikom pažnjom pratiti izricanje presude Ratku Mladiću.