Javni dug Bosne i Hercegovine već godinama se nalazi pod povećalom domaće i međunarodne javnosti. I dok politički akteri umiruju građane izjavama da je “dug pod kontrolom”, podaci pokazuju da je situacija znatno kompleksnija – i zabrinjavajuća.

📊 Koliko zaista iznosi javni dug BiH?

Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupni javni dug BiH u 2024. godini iznosio je oko 13,6 milijardi KM, što čini otprilike 32% BDP-a. Od toga:

✅Vanjski dug: 9,9 milijardi KM (oko 72% ukupnog duga)

✅Unutrašnji dug: 3,7 milijardi KM (oko 28%)

Iako je nominalno zaduženje raslo, omjer duga prema BDP-u ostaje “relativno stabilan” zahvaljujući inflaciji i rastu nominalnog BDP-a. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju da se ovdje radi o “opasnom prividu stabilnosti”.

🧩 Gdje se zadužujemo – i zašto?

Najveći kreditori BiH su:

✅Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD)

✅Evropska investiciona banka (EIB)

✅Međunarodni monetarni fond (MMF)

✅ i Londonske klupske institucije

✅Kineske i turske kreditne institucije u manjem obimu

Zaduženja su namijenjena infrastrukturnim projektima (putevi, energetika), sanaciji budžetskih rupa, kao i uvođenju reformskih procesa, posebno u kontekstu EU integracija.

Ali, problem nastaje kada sredstva ne rezultiraju stvarnom strukturnom promjenom – već služe za “gašenje požara”.

📉 Koliko građane košta javni dug?

Ako bismo javni dug rasporedili na sve građane BiH, uključujući i djecu, na svakog stanovnika bi dolazilo oko 4.000 KM duga. Međutim, stvarni teret osjeća se kroz:

✅rast poreza i parafiskalnih nameta

✅stagnaciju investicija u obrazovanje, zdravstvo i privredu

✅povećanje inflatornih pritisaka zbog eksternih obaveza

⚠️ Upozorenja i tišina

U više navrata Revizorski ured institucija BiH upozoravao je na netransparentnost u upravljanju javnim dugom. Također, mnogi kantoni i entiteti vode vlastite politike zaduživanja, što dodatno komplikuje konsolidaciju javnog duga na nivou države.

MMF je 2024. godine upozorio da bi BiH u slučaju nepovoljnih ekonomskih kretanja (npr. pad izvoza, porast kamatnih stopa) mogla ući u zonu fiskalnog rizika.

🧭 Kuda dalje?

Rješenje problema javnog duga u BiH nije jednostavno, ali ključ leži u odgovornijem upravljanju, transparentnosti i ekonomskoj viziji koja nadilazi izborne cikluse.

Potrebni su:

✅ Strateški planovi za zaduživanje
✅ Bolja kontrola trošenja javnih sredstava
✅ Povećanje budžetskih prihoda kroz razvoj, a ne kroz nova zaduženja
✅ Aktivnija uloga Agencije za upravljanje dugom i entitetskih ministarstava finansija

📢 Zaključak

Javni dug nije nužno loš – ako se koristi za razvoj. No, kada zaduženje služi preživljavanju umjesto napretku, tada postaje teret. BiH se nalazi upravo na toj klackalici.

U vremenu kada građani sve više osjećaju posljedice lošeg upravljanja, pravo pitanje glasi: Ko polaže račun za dugove koje ćemo otplaćivati još decenijama?