Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije, usvojena 2003. godine na Generalnoj skupštini UN-a, postavila je temelje globalne borbe protiv jednog od najrasprostranjenijih društvenih problema. Zbog toga se 9. decembar širom svijeta obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, s ciljem jačanja svijesti o njenim posljedicama i nužnosti zajedničkog djelovanja.

Današnje društvo suočeno je s nizom složenih izazova, sve većom nesigurnošću i izrazitim nejednakostima. Veliki dio tih poteškoća povezan je s korupcijom i privrednim kriminalom, koji iscrpljuju javne resurse, pogoduju mrežama organiziranog kriminala i potkopavaju institucije koje bi trebale štititi građane. Kao društveno štetna pojava, korupcija prodire u različite sfere života i koči ekonomski, politički i moralni razvoj država, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Podaci o Indeksu percepcije korupcije (CPI) pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje bilježi izrazito nepovoljan trend. Dok zemlje Zapadnog Balkana u prosjeku bilježe tek neznatan pomak – sa 42,3 poena u 2012. na 43,3 poena u 2024. godini – BiH predstavlja upečatljiv izuzetak. Sa rezultatom od 33 CPI boda u 2024. godini, naša zemlja je u posljednjih dvanaest godina izgubila ukupno devet poena i pala na 114. mjesto od 180 rangiranih država, što je ujedno i njen najlošiji rezultat otkako se mjeri ovaj indeks.

Takav pad svrstava Bosnu i Hercegovinu među najkorumpiranije zemlje u Evropi. Drugo najlošije mjesto dijeli s Bjelorusijom, dok je najgora pozicija ove godine pripala Rusiji sa svega 22 boda. Ovakav rezultat odražava stanje u kojem se formalno zadržavaju demokratske procedure, ali je integritet izbornog sistema ozbiljno narušen.

Iako i druge zemlje regiona bilježe negativne trendove – poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije – nijedna ne pokazuje tako snažan i kontinuiran pad kao Bosna i Hercegovina. Nasuprot tome, Kosovo, Albanija, Crna Gora i Hrvatska ostvarile su određeni napredak u oblasti jačanja integriteta i borbe protiv korupcije.