Medjunarodni dan svjesnosti o postojanju mina

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on email
Email

Međunarodni dan svjesnosti o opasnosti i postojanju mina i pomoći u protuminskom djelovanju obilježava se svake godine 4. aprila kako bi se skrenula pažnja javnosti i ubrzao napredak u rješavanju ovog problema.

 

Procjene ukazuju na približno 100 miliona različitih vrsta mina kao i više miliona neeksplodiranih ubojnih sredstava koja ostaju skrivena iz prošlih ili sadašnjih sukoba u približno 80 zemalja svijeta. Bosna i Hercegovina je među zemljama s najvećim brojem mina u Evropi, ali se broj minski sumnjivih površina i mina iz godine u godinu smanjuje. Posljedice djelovanja mina smanjuju stabilnost neke zemlje, usporavaju socioekonomski razvoj i društveni oporavak te napredak zajednice. Zbog duge djelotvornosti, mine prijete generacijama ljudi te ranjavaju i ubijaju civilno stanovništvo u približno 80 posto slučajeva. Konvenciju o zabrani korištenja, proizvodnje, skladištenja, prijenosa protupješačkih mina i njihovog uništenja (Otavska konvencija) potpisalo je 156 država svijeta.

Bosna i Hercegovina je potpisala Otavsku konvenciju 03. decembra 1997. godine, a ratificirala 08. septembra 1998. godine. Prema podacima u svijetu, muškarci više stradavaju od mina, dok približno 30 posto stradalih čine žene i djeca do 15 godina. Djeca su posebno izložena opasnosti od mina jer često zaigrana ne uoče opasnost, a ponekad nesavjesne osobe uklanjaju postavljene minske oznake što je kažnjivo i kazneno je djelo.

Prema podacima BH MAC-a trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.176,50 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, procjenjuje se, nalazi oko 120.000 mina/NUS-a. Trenutna veličina sumnjive površine na kasetnu municiju u BiH iznosi  8, 76 km2. Trenutna veličina minski rizične površine, koja je definisana kroz 4.500 projekta, operacijama generalnog izviđanja za dalje operacije humanitarnog deminiranja, iznosi 345,10 km2. U bazi podataka (BHMAIS) trenutno su registrovana 19 205 zapisnika minskih polja što predstavlja oko 60% od njihovog ukupnog broja. Opštom procjenom minske situacije u BiH iz 2012. godine identifikovano je 1 417 ugroženih zajednica pod uticajem mina/NUS-a. Lokacije kontaminirane minama/NUS-om direktno utiču na sigurnost oko 540.000 građana. Od ukupnog broja ugroženih zajednica pod uticajem mina/NUS-a, 136 ili 10% su kategorizovane kao visoko ugrožene (oko 152.000 ugroženih građana), 268 ili 19% kao srednje ugrožene (oko 180.000 ugroženih građana) i 1.013 ili 71% kao nisko ugrožene (oko 208.000 ugroženih građana). U poslijeratnim godinama, od 1996. godine, od posljedica mina i drugih zaostalih eksplozivnih sredstava stradalo 1 739 osoba, od čega 606 smrtno. Žrtve mina najčešće imaju trajna tjelesna oštećenja pa osim fizikalne rehabilitacije trebaju i psihološku podršku za što bržu socijalnu i ekonomsku reintegraciju u društvo.