Intervju  za TV 1- potpredsjednica F BiH  Melika Mahmutbegović: Ujednačiti prava porodilja u realnom i javnom sektoru, te porodiljske naknade u kantonima 

Žene u javnom sektoru su tretirane tako da njihova primanja nisu umanjena, u toku porođajnog dopusta imaju 100 posto naknadu, u odnosu na one koje su u realnom sektoru, gdje imaju određeni procenat plate u ovisnosti od kantona do kantona. Važno je da se žene koje su u realnom sektoru vrate u radnopravni status jer su do 1999. bile u sektoru zdravstvenog osiguranja. Tada je došlo do promjene.

Porodilje u radnom odnosu iz sektora socijalnog osiguranja su premještene u sektor socijalne zaštite, tako da se sada naknade zaposlenih žena tretiraju kao socijalna pomoć. To se mora mijenjati, istakla je u razgovoru za TV1 potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, koja je govorila i o aktuelnim političkim temama.

TV1: Održan je Okrugli sto o temi Modaliteti rješavanja socijalnog statusa rodilja i isplate dječjeg doplatka na području Federacije BiH. Koji su zaključci?

MAHMUTBEGOVIĆ: Iznimno važna tema, ne samo za žene nego za cijelu porodicu. Imali smo sastanak na kom su bili predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti kantona i Federacije, te nevladinog sektora. Događaj je važan jer su sjeli zajedno kantonalni i federalni nivo, jer je ovo oblast porodiljnih naknada, koja podliježe socijalnoj politici, a koja je u zajedničkoj nadležnosti. Nužno je potrebno da u koordinaciji donosimo propise i zakone koji mogu biti provedeni.

Porodiljne naknade su jedan od primjera, nažalost, gdje je evidentna neujednačenost prava od kantona do kantona. To je jedan od najvećih problema u sektoru socijalne politike.

TV1: Može li se doći do dojma da ima dobre volje da se problemi riješe?

MAHMUTBEGOVIĆ: Naravno. Svi koji su bili na sastanku svjesni su problema i svi smo uočili da je neophodno rješiti probleme. Postoji raspoloženje, ali to nije dovoljno. Mora se krenuti u akciju. Bio je i federalni ministar socijalne politike i rad Vesko Drljača, koji je napravio prezentaciju prednacrta zakona, koji bi u budućnosti trebao riješiti dio problema.

TV1:  Jedan od zaključaka je i ići ka donošenju novog zakona o podršci porodici sa djecom. Šta bi takvo rješenje trebalo donijeti?

MAHMUTBEGOVIĆ: To je zakon koji tretira nezaposlene žene i dječiji dodatak. Bitno je da u formi nacrta bude usvojen u Parlamentu, ali i prihvaćen u kantonima. Predviđa identično rješenje kada su u pitanju nezaposlene porodilje i dječiji dodatak koji bi bio isti za prostor Federacije. To moramo svi zajedno podržati, pogotovo u okolnostima kada smo vidjeli demografske podatke koji ukazuju na pad nataliteta. Posebno izražen od 2013. naovamo. Imamo u 2015. skoro 20 hiljada osnovaca manje u školama. To su alarmantni podaci. Moraju nas sviju natjerati da ozbiljnije pristupimo problemu.

Ne možemo biti sigurni da će rješavanje porodiljnih naknada to promjeniti, ali do nas je da otklonimo tu barijeru koja može biti smetnja i razlog zbog kojeg se žene ne odlučuju na rađanje. Vidjeli smo i da skoro 50 posto porodica ima jedno dijete. Ti podaci indirektno daju pokazatelje da moramo, kao društvo, voditi računa o socijalnim kategorijama.

TV1: Navedeno je i da je nužno promijeniti status porodilja u radnom odnosu, tako da se njihova prava iz sistema socijalne zaštite vrate u sistem prava iz radnog odnosa. Zbog čega je to potrebno?

MAHMUTBEGOVIĆ: Tretirali smo dvije kategorije – porodilje koje su u radnom odnosu i nezaposlene. Porodilje u radnom odnosu su tretirane sa dva zakona – Zakon o radu i Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodice s djecom. Ono što možemo zapaziti je diskriminacija tih žena u odnosu na sektor u kome rade, odnosno jesu li u javnom ili privatnom sektoru.

Žene u javnom sektoru su tretirane tako da njihova primanja nisu umanjena, u toku porođajnog dopusta imaju 100 posto naknadu, u odnosu na one koje su u realnom sektoru, gdje imaju određeni procenat plate u ovisnosti od kantona do kantona. Važno je da se žene koje su u realnom sektoru vrate u radnopravni status jer su do 1999. bile u sektoru zdravstvenog osiguranja. Tada je došlo do promjene. Porodilje u radnom odnosu iz sektora socijalnog osiguranja su premještene u sektor socijalne zaštite, tako da se sada naknade zaposlenih žena tretiraju kao socijalna pomoć. To se mora mijenjati.

TV1: Kako riješiti diskriminirajući odnos prema ženama u FBiH i u BiH? Često ih se na intervjuima pita da li planiraju imati djecu, koliko imaju djece… Često dobijaju otkaze nakon što poslodavci saznaju da su u drugom stanju… Kako doskočiti tim problemima?

MAHMUTBEGOVIĆ: Nažalost, tu imamo objektivni problem i poslodavaca i porodilja. Kako sam ranije kazala, imamo javni i realni sektor. U javnom sektoru, ipak, postoji jedan sistem zaštite, kako poslodavca, tako i porodilje. U realnom sektoru, privatnici su obavezni da, kada radnica ode na trudničko bolovanje, na to mjesto dovedu novog radnika. Ukoliko društvo ne vodi računa da to nadoknadi, poslodavac je u situaciji da mora primjeniti neke neprimjerene i nemoralne zahtjeve prema porodiljama. Isto tako, porodilje koje odlaze na porodiljni dopust, u stalnom su strahu, prvenstveno, da će dobiti otkaz. Osim toga, primanja koje one dobijaju su od 50 posto pa nadalje, nedostatna su i nedovoljna da ona živi i izdržava porodicu. Treće, stalni strah da ne dobije otkaz prisiljava je da se vrati i ranije nego što bi trebala sa porodiljskog dopusta. To je nešto o čemu smo mi pričali. Moramo donijeti mehanizme ujednačavanja prava i realnog i javnog sektora. Mora se podnijeti i podijeliti odgovornost, te postojati solidarnost između javnog i realnog sektora.

TV1: Napravljen je značajan korak. No, postoji li neka vizija ili plan do kada bi se trebalo početi sa konkretnim rješenjima?

MAHMUTBEGOVIĆ: Mi smo danas donijeli određene zaključke. Naravno, nemamo ambicije da se to može desiti preko noći ili za mjesec dana, ali sigurno postoji obaveza Ministarstva, ali i onih koji sjede u zakonodavnim tijelima, i Parlamentu FBiH i kantonalnim skupštinama, da malo te procese kontrolišemo i ubrzamo. Jedan od zaključaka bio je da se donesu zajednički mehanizmi zakonodavni, odnosno mehanizmi kontrole provođenja ovih zaključaka, odnosno mehanizmi kontrole izjednačavanja prava porodilja u kantonima.

S druge strane, dali smo podršku i Nacrtu zakona, koji je sada u formi prednacrta. Po prvi put, to je prednacrt sa kojim se ide na teren, obilaze se kantoni i to je jedno usaglašvanje  već sada u startu između kantona i FBiH. Očekujem da, upravno zbog tog pristupa donošenju zakona, on ima svoju budućnost.

TV1: Ne možemo tokom ovog razgovora pobjeći od politike. Kako gledate na rad vlasti, kako u Federaciji, tako i na državnom nivou?

MAHMUTBEGOVIĆ: S obzirom na silne opstrukcije koje su evidente i koje postoje, mislim da ova vlast radi dobro. Ne možemo biti apsolutno zadovoljni, ne možemo reći da je to idealno, ali s obzirom na okolnosti, silne opstrukcije koje su prisutne i činjenicu da je predizborna kampanja krenula mnogo ranije, mislim da vlast radi dobro. Nedostatak je da se podaci koji su evidentni kada je u pitanju ekonomski napredak i ekonomski pokazatelji možda nedovoljno koriste, nedovoljno prezentiraju i plasiraju. Naravno, ne možemo biti zadovoljni, ne mogu biti zadovoljna jer sam očekivala i očekujem da odgovornost spram društva i spram procesa koji nas obavezuju da radimo bolje u društvu moramo dijeliti svi, svi politički faktori. Opstrukcije u konačnici štete svima – i onima koji čine opstrukciju i onima prema kojima se ona čini. Mi živimo na ovom prostoru, dijelimo sudbinu ove zemlje, dijelimo sudbinu ekonomskih okolnosti, stoga smatram da je potreba i obaveza svih nas da jednaku snagu koristimo da bismo išli naprijed.

TV1: Danas je državni Dom naroda usvojio izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH. Kako komentirate izmjene?

MAHMUTBEGOVIĆ: Mislim da je taj zakon u načelu, onako kako je prezentiran, nije dobar ni za koga, pogotovo ne za konstitutivne narode i građane koji su manjinski u određenim kantonima, te da ograničava pojedine kantone da imaju svoje predstavnike, a vrlo je važno da upravo kantoni gdje je mali broj zastupljenih nego kod konstitutivnih naroda, bilo da se radi o Srbima, Hrvatima ili Bošnjacima ili ostalim, upravo je važno da iz tih kantona budu delegirani ljudi, jer oni treba da se bore za svoj prostor i status. Smatram da taj zakon, u konačnici, šteti svima.

TV1: Mislite li da će biti usvojen u Zastupničkom domu?

MAHMUTBEGOVIĆ: Mislim da će biti dovoljno sluha i odgovornosti zastupnika da neće podleći političkim djelovanjima, nego da će racionalno pristupiti i da neće dobiti prolaznu ocjenu.