U Bugojnu održana tribina „Sloboda vjere u javnom prostoru“

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

U organizaciji Centra za napredne studije iz Sarajeva sinoć je u prostorijama Medžlisu IZ Bugojno, u okviru 506. manifestacije „Dani Ajvatovice“ , upriličena tribina na temu: “Sloboda vjere u javnom prostoru“.

Gost tribune bio je sarajevski advokat Emir Kovačević , aktivno angažovan u radu Međureligijskog vijeća ispred Islamske zajednice BiH. Kao koordinator pravne ekspertne grupe Međureligijskog vijeća BiH radio je na izradi nacrta Zakona o pravnom statusu crkava i vjerskih zajednica u BiH i Zakona o zabrani diskriminacije.

Sala u kojoj je održana tribina bila je popunjena do posljednjeg mjesta, a kako je Kovačević naglasio u uvodu tribune sloboda vjere je veoma važna tema za bh društvo, društvo koje je prije par decenija izišlo iz komun ističkog sistema u kojem je religija sistematski potiskivana i marginalizirana. Mada su ostvarene značajne vjerske slobode još uvijek postoje recidivi iz bivšeg sistema, poput zabrane vjernicima da sedmično u toku radnog vremena imaju pravo na ispoljavanje vjerskih obreda. Novi Zakon o radu, u članu 44.,tretira slobodu na jedan sat u toku jedne sedmice neplaćenog odsustva za zadovoljavanje vjerskih potreba.

Govoreći o za bh društvo prikladnim modelima slobode vjere Kovačević je tokom tribine posebno istakao model koji se primjenjuje u SAD.Kako je naglasio, za razliku od brojnih evropskih država, američko društvo je multikulturalno i dosta religiozno društvo. Po riječima Kovačevića i Evropa se u ovom smislu značajno mijenja i sve više poklanja pažnju pitanjima vjerskih sloboda.

Tribina je okončana pitanjima i diskusijom prisutnih a koja su se odnosila, u posljednje vrijeme, na aktuelnu temu zabrane hidžaba i drugih vjerskih obilježja u bh sudskim institucijama. Također su, kroz pitanja prisutnih, aktuelizirana vjerska obiljažja u školama, općinskim i drugim javnim institucijama u našoj zemlji, pa sve do činjenice da Islamska zajednica, kao najbrojnija vjerska zajednica , za razliku od druge dvije, Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve, još uvijek nije potpisala ugovor sa državom BiH kojom se garantiraju prava na slobodno izražavanje vjerskih osjećanja njenih pripadnika.