Povodom 33. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj
Viteza, upućujemo javnosti zajedničku izjavu:

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na srednjobosansko mjesto Ahmići izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Jedan je to od najokrutnijih zločina u ratovima na teritoriju nekadašnje Jugoslavije.
Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta, 24 ih je ranjeno, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. 32 ubijene žrtve bile su žene, a 11 djeca mlađa od 18
godina.

Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, između ostalih, osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je zaključio da je ovaj zločin počinjen u okviru
međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u
planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“

Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i
Hercegovini, a odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s prošlošću.

Od hrvatske vlasti tražimo da se službeno obilježava ovaj datum iodaje pijetet civilnim žrtvama zločina koji su počinile hrvatske vojne snage na teritoriju Bosne i Hercegovine, na isti način kao što se odaje poštovanje civilnim žrtvama poginulima u ratu na prostoru Hrvatske.

Činjenice o ovom zločinu trebaju biti uvrštene u povijesne udžbenike. Javnost treba biti obaviještena putem javnih medija i manifestacija.
Već četvrtu godinu zahtijevamo od Grada Zagreba da imenuje Trg ahmićkih žrtava. To je važno kao iskaz pijeteta prema žrtvama ratnog zločina. Važno je radi osvještavanja i educiranja javnosti, radi
prevencije zločina. Tražimo prekid s nacionalističkom i imperijalnom politikom prema Bosni i Hercegovini. Preduvjet za to je iskreno suočavanje s počinjenim zločinima i preuzimanje odgovornosti za
prošlost.

Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima,a ne samo riječima. Imenovanjem Trga ahmićkih žrtava Republika Hrvatska može napraviti konkretan korak u sprečavanju ponavljanja
ovakvih zločina u budućnosti.U četvrtak, 16. travnja 2026. na Trgu bana Josipa Jelačića u 11 sati
organizirat ćemo antiratnu akciju u znak sjećanja na žrtve Ahmića.U znak sjećanja na  ubijene, istog dana u Jutarnjem listu objavljujemoosmrtnicu s imenima svih žrtava.

U 17 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održat ćemo tribinu pod nazivom „Ahmići 33 godine kasnije: Ne u naše ime“. Na tribini će govoriti Ivica Đikić, novinar, Mubera Maslić – Ždralović, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, član Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Tena Banjeglav, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću. Moderatorica će biti aktivistkinja i novinarka Sanja
Kovačević.

Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo

Centar za građansku hrabrost, Zagreb

Documenta_ – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb

Ženska mreža Hrvatske

-Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)
Association for Social Research and Communication (UDIK)