Posebnost ovogodišnjih izbora je u tome što birači prvi put izlaze na birališta unaprijed znajući pravila koja je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
Opći izbori 4. oktobra 2026. godine donose znatno veću političku težinu izbora za kantonalne skupštine, jer će građani svojim glasovima posredno oblikovati Dom naroda FBiH, a time i utjecati na izbor predsjednika i potpredsjednika te formiranje buduće Vlade Federacije BiH.
Iako se zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH biraju direktno, drugi dio procesa formiranja federalne vlasti počinje upravo u kantonalnim skupštinama.
Građani biraju kantonalne zastupnike, oni potom biraju delegate u Dom naroda FBiH, dok delegati učestvuju u izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije. Rukovodstvo Federacije zatim ima ključnu ulogu u postupku imenovanja Vlade FBiH, piše Klix.
Zbog toga glas za kantonalnu skupštinu nije važan samo za pitanje ko će formirati vlast u određenom kantonu, već može imati direktne političke posljedice na federalnom nivou.
Posebnost ovogodišnjih izbora je u tome što birači prvi put izlaze na birališta unaprijed znajući pravila koja je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.

Prvi paket izmjena donesen je u izbornoj noći 2022. godine, zbog čega građani koji su tada glasali nisu mogli znati da će nakon zatvaranja biračkih mjesta biti promijenjena pravila koja utiču na formiranje vlasti.
Schmidtovim izmjenama Dom naroda FBiH proširen je sa 58 na 80 delegata. Umjesto dotadašnjih po 17 delegata iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba, svaki od ova tri kluba sada broji po 23 delegata, dok je Klub Ostalih povećan sa sedam na 11 članova.
Delegate biraju kantonalne skupštine, a njihov raspored među kantonima određuje se prema propisanim pravilima i podacima iz popisa stanovništva.
Predviđeno je i da svaki kanton bude zastupljen s najmanje jednim delegatom iz svakog konstitutivnog naroda ukoliko je najmanje jedan pripadnik tog naroda izabran u kantonalnu skupštinu.
To dodatno povećava značaj ne samo ukupnog rezultata stranaka u kantonima nego i nacionalne pripadnosti kandidata koji osvoje mandate.
U prvom krugu potrebna je podrška najmanje 11 od 23 delegata odgovarajućeg kluba Doma naroda. Prije Schmidtovih izmjena bilo je potrebno šest potpisa unutar kluba koji je imao 17 delegata.

Ukoliko u prvom krugu nema potrebnih 11 potpisa, prag se u narednim fazama procedure smanjuje prvo na sedam, a zatim na četiri delegata.
Upravo odnos snaga unutar klubova zbog toga može postati presudan za određivanje kandidata za rukovodstvo Federacije.
Schmidt je ponovo intervenisao u aprilu 2023. godine, tokom višemjesečne političke blokade formiranja Vlade FBiH.
Novim pravilima otvorena je mogućnost da, kada predsjednik i oba potpredsjednika Federacije ne postignu saglasnost, postupak imenovanja Vlade bude nastavljen uz saglasnost predsjednika i jednog potpredsjednika.
Za potvrđivanje takve vlade potrebna je većina u Predstavničkom domu, kao i većina u Domu naroda, uz dodatni uslov da protiv imenovanja ne glasa najmanje tri petine delegata nekog od klubova konstitutivnih naroda.
S obzirom na to da klub ima 23 člana, za takvu blokadu potrebno je najmanje 14 delegata.
To znači da politička stranka ili koalicija koja uspije osigurati 14 mandata u jednom nacionalnom klubu raspolaže izuzetno snažnim mehanizmom u procesu formiranja federalne vlasti.

Upravo zbog ovih pravila izbor kandidata za kantonalne skupštine dobija dodatnu političku dimenziju.
Strankama neće biti važan samo broj osvojenih kantonalnih mandata, već i iz kojih konstitutivnih naroda dolaze njihovi zastupnici, jer upravo među njima mogu biti budući delegati Doma naroda FBiH.
Kantonalne skupštine i ranije su imale važnu ulogu u formiranju federalne vlasti, ali su izmjene koje je nametnuo Schmidt dodatno povećale političku važnost odnosa snaga unutar klubova Doma naroda.
Zbog toga će 4. oktobra građani, birajući svoje kantonalne zastupnike, istovremeno napraviti prvi i jedan od najvažnijih koraka u određivanju odnosa snaga prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH.