Međunarodni monetarni fond (MMF) je u Sarajevu predstavio neke od osnovnih podataka o bh. ekonomiji, a nakon što su zvaničnici ove finansijske institucije bili u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
MMF u Bosni i Hercegovini smatra kao pozitivno to što se ekonomski rast Bosne i Hercegovine pokazao otpornim i to što se smanjuje stopa inflacije. Postoje rizici koji su globalnog i regionalnog karaktera, ali i oni koji su posljedica domaće politike. MMF smatra da je domaća politika odgovorna za to što je budžetska potrošnja prevelika, te što su kamatne stope i dalje previše niske. U MMF-u posebno problematičnim smatraju budžetsku potrošnju.
MMF ima tri glavne preporuke za vlasti Bosne i Hercegovine. Osvrt kao i ekonomsku analizu preporuka Međunarodnog monetarnog fonda za vlasti BIH-ne, dao je za bh. medije kao i za našu RTV kuću, prof.dr. ekonomskih nauka Erdin Hasanbegović.
Prva ključna preporuka MMF-a jest vraćanje finansijske održivosti. To podrazumijeva hitno ograničavanje tekuće potrošnje, ali istovremeno očuvanje investicija te pripremu za eventualne nedostatke budžetskih prihoda i druge nepredviđene okolnosti. Bitno je istaknuti da je punjenje rezervi također važno kako bi se osigurala stabilnost ekonomije.
Kako ističe prof.dr.sc. Hasanbegović, „Prvo, hitno ograničavanje tekuće potrošnje znači da vlada mora pažljivo pratiti koliko novca troši u odnosu na ono što zarađuje. To može značiti smanjenje troškova u različitim sektorima, poput administrativnih troškova ili nepotrebnih javnih rashoda, kako bi se osiguralo da zemlja ne troši više nego što ima.
Očuvanje investicija također je važno jer investicije igraju ključnu ulogu u poticanju privrednog rasta. To znači da vlada treba osigurati da se novac ulaže u projekte koji će dugoročno koristiti ekonomiju zemlje, poput infrastrukturnih projekata, obrazovanja ili zdravstvenih usluga.
Priprema za eventualne nedostatke budžetskih prihoda i druge nepredviđene okolnosti znači da vlada mora biti spremna na iznenadne ekonomske izazove, poput recesije ili prirodne katastrofe. To može uključiti stvaranje fondova za izvanredne situacije ili usvajanje politika koje pomažu stabilizirati ekonomiju u turbulentnim vremenima.
I na kraju za prvu preporuku, punjenje rezervi je važno jer rezerve pružaju sigurnu mrežu za ekonomiju u slučaju finansijskih kriza ili izvanrednih situacija. To znači da vlada treba imati dovoljno novca na raspolaganju kako bi se nosila s izazovima koji mogu nastati“, objasnio je Hasanbegović.
Druga preporuka usmjerena je na osiguranje i jačanje otpornosti finansijskog sistema. Ovo je ključno za stabilnost cjelokupnog ekonomskog okruženja. Jačanje regulative i nadzora, kao i preduzimanje mjera za sprječavanje i upravljanje finansijskim krizama, ključni su koraci u ostvarivanju ovog cilja.
„Kada govorimo o osiguranju i jačanju otpornosti finansijskog sistema, to se u osnovi odnosi na postavljanje čvrstih temelja kako bi se ekonomija zaštitila od potencijalnih finansijskih problema ili kriza“, naveo je prof.dr.sci. Erdin Hasanbegović te dodao:
„Prvo, jačanje regulative i nadzora znači da vlada i relevantne institucije moraju postaviti jasna pravila i propisati kako bi osigurali da banke, finansijske institucije i drugi dioničari na tržištu djeluju odgovorno i transparentno. To bi trebalo spriječiti nepoštene ili rizične aktivnosti koje bi mogle dovesti do destabilizacije finansijskog sistema.
Drugo, preduzimanje mjera za planiranje i upravljanje finansijskim krizama znači da vlada mora biti proaktivna u identifikaciji potencijalnih problema i sprječavanju njihovog eskaliranja u ozbiljne krize. To uključuje nadzor nad kretanjem finansijskih tržišta, detekciju ranjivosti i pravovremeno reagiranje na potencijalne prijetnje.
Ukratko, druga preporuka MMF-a usmjerena je na jačanje finansijskog sistema kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost za sve. To znači postavljanje stroge regulative i nadzora te brzu i efikasnu reakciju na potencijalne financijske krize, objasnio je Hasanbegović.
Treća preporuka MMF-a usmjerena je na ubrzanje strukturalnih reformi kako bi se osigurao ubrzani ekonomski rast. To uključuje jasan pregled zaposlenosti i plaćanja u javnom sektoru, reforme socijalnog davanja, tehnološku transformaciju kroz digitalizaciju, borbu protiv korupcije i dekarbonizaciju.
Posebno bih istaknuo važnost dekarbonizacije kao ključnog elementa u ovom procesu. Bosna i Hercegovina se treba pripremiti za buduće zahtjeve EU-a, uključujući i oporezivanje proizvoda i usluga koje emitiraju ugljendioksid. Ovo je neophodan korak ne samo za usklađivanje s evropskim standardima, već i za zaštitu okoline i buduću održivost privrede, naveo je Hasanbegović.
„Ukratko, ove preporuke MMF-a za Bosnu i Hercegovinu ključne su za dugoročni ekonomski razvoj zemlje. Njihova implementacija zahtijeva odlučnost, ali i saradnju svih relevantnih aktera kako bi se osigurala stabilnost, otpornost i rast ekonomije. To je ključni korak ka izgradnji prosperitetne i održive budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine“, naglasio je na kraju prof.dr.sc. Erdin Hasanbegović.