Povećanje minimalne plaće izazvalo je brojne reakcije u stručnoj i političkoj javnosti. Dok jedni ističu kako je riječ o neophodnoj mjeri za poboljšanje životnog standarda, drugi ukazuju na moguće negativne posljedice, posebno u kontekstu zaposlenosti i konkurentnosti domaće privrede. Ali šta kažu prvi konkretni podaci?

Prema informacijama Porezne uprave Federacije BiH, dostupnim za prva četiri mjeseca 2025. godine, na području Srednjobosanskog kantona (SBK) zabilježen je značajan pad broja zaposlenih, koji se ne može objasniti isključivo sezonskim varijacijama. Na grafikonu koji prikazuje prosječan broj zaposlenih po mjesecima u periodu od 2022. do 2025. godine, jasno se vidi kako krivulja za 2025. (tamno ljubičasta linija) odudara od prethodnih godina – s izraženim padom u februaru i martu te slabijim oporavkom u aprilu.

Dok su prethodnih godina u ovom periodu brojke pokazivale stabilan rast ili barem stagnaciju, 2025. godina donosi negativan trend. U aprilu 2025. godine prosječan broj zaposlenih u SBK bio je niži nego u bilo kojem istom mjesecu prethodne tri godine. Ovakvo kretanje zaposlenosti, koje se dešava nakon uvođenja povećanog minimalca, teško je ignorisati ili pripisati samo slučajnosti.

SBK je jedan od kantona s izraženijim udjelom industrijske proizvodnje i izvoza, što ga čini posebno osjetljivim na promjene troškova rada. Mnogi izvoznici, suočeni s povećanjem plata, nisu imali prostora da te troškove prebace na svoje inostrane kupce, što je u konačnici dovelo do racionalizacije troškova kroz otpuštanja.

Usporedimo li to s kantonima poput Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) ili Kantona Sarajevo, gdje dominiraju uslužne djelatnosti, razlike su očite. U tim sredinama poslodavci imaju više mogućnosti da povećane troškove jednostavno „prebace“ na krajnje potrošače kroz rast cijena svojih usluga. Upravo je ZHK jedini kanton u kojem se linija trenda zaposlenosti ne razlikuje značajno od prethodnih godina.

Međutim, treba istaći kako je ovo preliminarna analiza fokusirana isključivo na aspekt zaposlenosti. Da bi se sagledale sve implikacije nove politike minimalne plate, potrebna je dublja analiza koja bi uključivala i investicije, produktivnost, cijene, sektor po sektor, te poređenje s entitetom Republika Srpska kao kontrolnom grupom.

Zaključno, kada pogledamo podatke za SBK, teško je osporiti da se novi minimalac već sada reflektuje na tržište rada – nažalost, negativno. Dok su namjere bile dobre, tržište šalje jasnu poruku: šok terapije rijetko donose željeni rezultat. Umjesto toga, potrebne su suptilnije, planski vođene politike koje uzimaju u obzir kompleksnu realnost domaće ekonomije.

Izvor podataka: Porezna uprava Federacije BiH