. Suha zemlja i sprženi usjevi već pokazuju posljedice. Stočne hrane neće biti dovoljno da se prezimi, poticaji poljoprivrednicima kasne, a rast cijena je, prema svemu sudeći, neminovan.
Poljoprivrednici se suočavaju s jednim od najnižih prinosa u posljednjih nekoliko godina. Suša je uništila veći dio uroda, a ono što je preostalo dodatno ugrožavaju visoke temperature.
“Krenućemo najprije od kukuruza – on je po pitanju same suše i svega ostalog u lošem stanju. Mislimo da je rod više od 50% podbacio. Poljoprivredni proizvođači pokušavaju da opstane stočni fond praveći silažu, i ona je već krenula mjesec dana prije optimalnog roka. Što se tiče povrća na otvorenom, situacija je također veoma loša. Šljiva je podbacila nekih 80%, a i sve ostale voćke nisu u dobrom stanju. I ono što ima, sad se na ovim temperaturama od 40 stepeni biljka rješava plodova i oni opadaju”, kažu iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
Dok se na imanjima radi punom parom kako bi se spasilo ono što se još može iskoristiti, proizvodi koji su već na tržištu bilježe rekordne cijene.
Nezadovoljstvo ne kriju ni poljoprivrednici Federacije BiH, koji zbog kašnjenja poticaja najavljuju mirne proteste. Osam mjeseci farmeri sa područja Kantona Sarajevo nisu dobili ni fening kantonalnih poticaja, što se ranije nije događalo.
“Puno se više troši energenata za navodnjavanje, za zaštitu protiv raznih bolesti, i logično je da cijene rastu – to će biti sve skuplje i skuplje. Generalno, problem je što će vjerovatno biti nedostatak stočne hrane. Trebalo bi na neki način pomoći ljudima da se nabavi stočna hrana, da se pregura zima što bezbolnije i da se ne smanjuje stočni fond. Kad je nedostatak stočne hrane, logično je da će stočari smanjivati stočni fond da bi preostalo ono što može da izgura zimu”, ističe Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Kupovna moć građana vidljivo pada. Na pijacama se sve rjeđe prodaju gajbice i vreće, a sve češće samo nekoliko komada voća ili povrća – i to često upitnog kvaliteta.
Trgovci kažu da su i nabavne i prodajne cijene znatno više nego ranije.
Ekonomisti upozoravaju da glavni uzrok poskupljenja nisu samo troškovi proizvodnje.
“Ključni faktor određivanja cijena nisu troškovi, ključni faktori su posrednici i njihova želja za profitom. Tako da i ubuduće možemo očekivati da cijene budu maksimalno visoke koliko se roba može prodati, bez ikakvog obzira prema potrošačima ili stvarnim troškovima. Poljoprivrednici će od toga najmanje zaraditi – oni su u svemu tome više žrtve nego onaj ko profitira”, kaže ekonomista Igor Gavran.
Priroda nema milosti, a bez sistemske pomoći domaćim proizvođačima, poticaja i jasne kontrole tržišta, ova sezona bi mogla završiti praznim štalama, skladištima i računima.
