Potpredsjednica FBiH: “Muškarci su svjesni “opasnosti” žena u politici”

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

”Muškarci su svjesni ‘opasnosti’ žena u politici. One su konkretnije i odgovornije u svom političkom djelovanju te imaju drugačiji način funkcioniranja u odnosu na muški svijet. Ne može se generalizirati ali u principu je tako. Zato je jako važno da žene sjede na pozicijama kako bi mogle pokazati sposobnosti”, rekla je u razgovoru za Bljesak.info potpredsjednica Federacije Melika Mahmutbegović.

S potpredsjednicom smo razgovarali o temama koje se u političkom svijetu vješto ignoriraju, a te teme se tiču vidljivosti žena u politici, problema porodiljinih naknada koji su krucijalni za sve žene u županijama Federacije, a te teme povlače i pitanje bijele kuge te odlaska mladih. ”Žene u politici su i prisutne i vidljive, ali ne toliko koliko bi trebale biti.

Mogu reći da je nevladin sektor, koji se bori za ženska prava i zastupljenost žena u svim sferama, jako puno uradio na promociji aktivizma i žena u politici. Rezultat njihove stalne kampanje je da je ipak, zahvaljujući i zastupnicama i zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini, došlo do izmjene Izbornog zakona u smislu kvota. Podignuta je kvota na 40 posto i dana je mogućnost za veći broj žena na listama. Zakon se mora poštovati i sve stranke ga poštuju, ali ono što nije dobro je to što žene nisu birane”, smatra Mahmutbegović, koja navodi dva razloga zbog kojih se žene rijetko biraju.

Zašto se žene ne biraju

”Žene nisu dovoljno promovirane i prepoznatljive u društvu, ne možete staviti na listu i birati nekoga koga ne znate. Drugo je do samih žena koje se ne žele odreći privatnog vremena, prvenstveno radi svoje odgovornosti prema obitelji. Žene po prirodi i funkcionalnosti se više posvećuju obitelji, te zbog toga fizički nisu u stanju da se aktivno uključe. Pored toga politika ih ne prepoznaje, i ne daje ženama javne funkcije, gdje bi žene mogle pokazati svoje sposobnosti”, rekla je Mahmutbegović, poručujući da je važno da žene budu vidljive. Na upit, treba li educirati muškarce koji u većini slučajeva diskriminiraju, Mahmutbegović smatra da nisu muškarci ti koje treba educirati jer oni su svjesni ‘opasnosti žena u politici’, čije kvalitete i djelovanje su drugačiji od njihovog.

”Ja ne bi išla na varijantu da educiram muškarce, ja bi educirala žene i pomogla im da budu prepoznatljive i da se promoviraju. Treba naravno promovirati i ženu kao majku, iako se to često zanemaruje, žena je društveno korisna kad odgoji i obrazuje dijete koje je spremno doprinijeti zajednici. To je najveća zasluga svake žene koja se ne može mjeriti ničim, a to se ne prepoznaje kao zasluga. Jer žena može biti i majka i direktorica koja radom doprinosi društvu, važno je samo dati ženama priliku i osnažiti ih da tu priliku iskoriste”, kazala je Mahmutbegović, posebno ističući da žene trebaju mogućnost da se bave poslom za koji se obrazuju.

Žene na izvršne pozicije

”Žene mogu doći do izražaja, vrijeme koje je pred nama će donijeti da žene budu tu. Povećana kvota automatski otvara prostor da se više žena angažira. Jedne godine će biti na listi na izborima, jedan posto tih žena će nakon izbora otići u anonimuse, a jedan dio će ostati i biti aktivne. Ima prostora da se više angažiraju žene, a ja bi posebno htjela i želim da budu aktivne na izvršnim pozicijama. Nije jedino bitno da žene budu na listama, žene trebaju biti u politici, u javnim poduzećima i ustanovama, u vladama i na ministarskim pozicijama, na mjestu premijera i tamo gdje se odlučuje.

Žene trebaju biti na pozicijama gdje mogu pokazati svoju kreativnost”, kazala je Mahmutbegović, dodajući da bi obvezujuća kvota pomogla tome da sposobne žene dobiju priliku. Ranije ankete biračkog tijela su pokazale da žene koje uđu u politiku postanu ”kao i muškarci”, te da se elitistički odnose prema biračkom tijelu, no Mahmutbegović se ne slaže s tim. ”Ja govorim sa svoje osobne pozicije, ne mogu generalizirati, ali su žene sklonije komunikaciji s biračima i ljudima na terenu pokazuju empatiju i socijalizaciju. U odnosu na muškarce više su prisutne na terenu, govorim iz osobnog iskustva i informacijama s kojima raspolažem”, rekla je Mahmutbegović. Smatra pak, da su političke aktivnosti fokusirane na kampanje, a manje na životne probleme sugrađana. ”Nažalost, mnogi političari su aktivni kada je izborna godina, ne bi generalizirala, ali aktivnosti su od kampanje do kampanje. To je pogrešno i ja mislim da svaki političar treba biti u svojoj izbornoj bazi, primijetiti probleme i te probleme treba modelirati i artikulirati u Parlamentu da se pokušaju riješiti”, rekla je potpredsjednica dodajući da ljudi očekuju puno od političara.

Visoka politika gubi kontakt s običnim čovjekom

”Političari koji se bave visokom politikom gube konekciju s običnim čovjekom i stvaraju se dva nivoa. Zaboravlja se problem običnog čovjeka i suštinski problemi našeg naroda, koji su najveći i trebaju se rješavati”, zaključila je. Problem porodiljinih naknada jedan je od gorućih problema koji se ne doživljava previše ozbiljno u većini županija, a u rješavanje ovog problema se uključila i potpredsjednica. ”Postoji jedna ozbiljna inicijativa, na tu temu smo se uključili i imali smo ranije konferenciju posvećenu Zakonu pomoći obitelji s djecom. Taj zakon predviđa porodiljine naknade na nezaposlene porodilje, jer do sada su svrstane u socijalnu pomoć. Suštinska izmjena Zakona je pravično rješenje, odnosno da financiranje porodilja koje nisu u radnom odnosu bude na nivou FBiH, dok se zaposlene žene tretiraju Zakonom o radu. Jedino na taj način se može postići ravnopravnost između županija”, smatra Mahmutbegović Smatra da bi se tako konačno pokazala volja da se borimo protiv pada nataliteta.

Povećati natalitet, kroz pomoć porodiljama

”Kao društvo imamo ozbiljan problem pada nataliteta i negativnog priraštaja, činimo sve da žene nisu motivirane i ekonomski ih dovodimo u goru ekonomsku poziciju. Žene koje su u radnom odnosu u većini županija dobivaju 50 posto od plaće, da ne govorimo o ženama koje su u realnom sektoru, nažalost one većinom imaju prekid radnog odnosa kada idu na porodiljino. Čest primjer u realnom sektoru je da žene imaju ugovor na određeno vrijeme, te kada ostanu trudne čeka se da ugovor istekne, ona ne dobiva otkaz nego prestanak rada, i pravno je nemoćna.

Tu moramo biti oprezni i korektni s pozicije u realnom sektoru, jer ako je velik broj radnica koje odlaze na porodiljo, poslodavac mora primiti nove ljude, pitanje je ima li poslodavac u realnom sektoru dovoljno sredstava i mogućnosti da taj novac osigura na taj način”, kaže Mahmutbegović, govoreći da treba biti korektan i prema realnom sektoru, gdje država mora ”uskočiti u pomoć”. ”S druge strane imamo javni sektor, gdje su sredstva osigurana iz proračuna i nitko nema problema. Poslodavac se ne muči za osiguravanjem sredstava, tu bi se primjerice mogao, laički rečeno napraviti priliv sredstava iz javnog sektora.

Znači da se uvedu veće beneficije i onda se ostvare manja izdavanja, a da dobit bude reflektirana u realni sektor, odnosno fondove koje bi financirale porodilje”, kazala je potpredsjednica ističući kako se ona zalaže za varijantu pravičnosti. Problem bijele kuge veže se za problem odlaska mladih, koji je u zadnje vrijeme sve prisutniji.

Stvoriti političku stabilnost

”To je problem s kojim se suočavamo, nažalost problem je prisutan u BiH ali i zemljama Balkana. Ljudi traže bolje uvjete i poslove gdje će biti afirmirani kao stručnjaci. Imate razne motive zašto ljudi odlaze, jedni se žele ostvariti u svojoj karijeri, jedni odlaze zbog ekonomskih razloga, drugi jer su siti svega i zbog vizije da nema nade ovdje, mogu reći i medijske propagande koja stvara jednu apatiju i bezidejnost. Politička prepucavanja između stranka i političara se reflektiraju na terenu i ljudi su umorni od priča i sukobljavanja. Na tom terenu imamo odgovornost stvoriti političku stabilnost koja će biti osnova ekonomske stabilnosti i u takvoj atmosferi ljudi će imati razlog za ostajanje”, zaključila je potpredsjednica Federacije.

S obzirom na to da je Melika Mahmutbegović liječnica po struci, dotaknuli smo se i sve glasnijih negodovanja liječnika u Federaciji, a posebice u Hercegovačko – neretvanskoj županiji. ”Sigurno postoji razlog za negodovanje liječnika u HNŽ-u, odnosu na druge županije status liječnika i stomatologa nije na nivou na kojem treba biti.

Inače, liječnici puno ulažu u obrazovanje učenje i znanje. Posao im je jako odgovoran i zahtjevan, i oni trebaju biti adekvatno nagrađeni za posao koji rade. Do sada to nije bilo, situacija se popravlja ali polako. Smatram da je posao koji radeliječnici odgovoran i treba to vrednovati. Kada uspoređujemo status liječnika u odnosu na uposlene u javnim poduzećima primjerice Elektroprivredi, Telekomu i sl., liječnici su devalvirani.

Ne samo liječnici, već prosvjeta i mnoge druge struke, a na nama je da te plaće konačno stavimo u platne razrede, primjereno ekonomskoj situaciji u državi, jer nema smisla da netko tko je u agenciji i ima srednju stručnu spremu ima istu plaću kao liječnik, koji spašava živote”, kazala je Mahmutbegović.