Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine: Zabrana raspolaganja državnom imovinom “koči” infrastrukturne investicije

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine održao je u Fojnici redovnu sjednicu Predsjedništva Skupštine Saveza, na kojoj su razmatrana brojna pitanja od značaja za rad jedinica lokalne samouprave, uključujući izvještaje komisija, zakon o dobrobiti i zaštiti životinja, projekte s međunarodnim partnerima te problem zabrane raspolaganja državnom imovinom koja, kako je istaknuto, koči infrastrukturne investicije.
Predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza Kenan Dautović govorio je o strateškim infrastrukturnim projektima, posebno ističući Južn interkonekciju kao jedan od najvažnijih projekata u oblasti alternativno snabdijevanja plinom.
Istakao je da su aktivnosti intenzivne, uključujući angažman Američke ambasade i lokalnih zajednica, ali da Savez još nije pozvan da konkretn djeluje po tom pitanju.
– Gdje god dođe do prelaska preko teritorije bilo koje jedinice lokalne samouprave, mi ćemo učestvovati. Međutim, ključno pitanje je zabrana raspolaganja državnom imovinom. Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, autoceste i drugi strateški projekti su zaustavljeni već više od dvije i po godine – rekao je Dautović.
Ocijenio je takvo stanje neprihvatljivim te ponovo pozvao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da se oglasi po zahtjevu lokalnih zajednica i definira status gradskog građevinskog zemljišta, kako bi se projekti deblokirali.
– Jedinice lokalne samouprave trpe ogromne budžetske gubitke, što se na kraju odražava na građane. Mi trebamo izdavati građevinske dozvole za te projekte, ali to ne možemo zbog ove zabrane – naglasio je.
Sličan stav iznio je i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, ističući da je zabrana raspolaganja državnom imovinom vezala ruke jedinicama lokalne samouprave, posebno u Federaciji BiH.
– Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica – kazao je.
Ukazao je i na probleme u vezi s riječnim koritima, koja se vode kao državna imovina, zbog čega, prema njegovim navodima, nadležna ministarstva izbjegavaju postupanje, kao i na pitanje odlaganja komunalnog otpada, s obzirom na to da se deponije često nalaze na zemljištu koje se vodi kao državno, šumsko ili neplodno, ali pod zabranom raspolaganja.