Mnogo je zdravstvenih tema koje, u interesu dobrog zdravlja, nipošto ne smijemo zanemariti. Jedna od njih je uticaj visokih temperatura zraka kojeg svi osjećamo, barem kao umor i nelagodu izazvanu intenzivnim znojenjem. U ljetnim mjesecima česti su veoma topli dani koji, bez odgovarajućih mjera opreza, tokom boravka na otvorenom mogu ugroziti zdravlje, mada je rizik visok i u vrućim zatvorenim prostorima.

Kada u razgovoru spomenemo da nas vrućine i sparine iscrpljuju, pritom najčešće ne opisujemo onu pravu toplotnu iscrpljenost. Ali opasnost svakako postoji – ne samo od toplotne iscrpljenosti, već i od razvoja toplotnih grčeva, toplotnog udara, kao i sunčanice. Toplotni grčevi i toplotna iscrpljenost su blaže posljedice izlaganja visokim temperaturama. Toplotni udar i/ili sunčanica mogu predstavljati po život opasna stanja koja traže hitnu medicinsku pomoć.

Uticaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive grupe stanovništva. U njih općenito ubrajamo malu djecu, hronične bolesnike, starije osobe, kao i ljude koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca.

U podlozi svih „toplotnih bolesti” leži povećan gubitak tečnosti, odnosno njena neodgovarajuća nadoknada. Znojenjem se gube tečnost i soli. Obje komponente igraju ključnu ulogu u složenom sistemu termoregulacije našeg tijela.

Kako prepoznati tegobe i koja su pravila prve pomoći?
Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji (poput tvorničkog pogona), potrebno je poznavati pravila samopomoći te pravila prve pomoći unesrećenom (pruža se do dolaska hitne medicinske službe).

Ovom prilikom dajemo savjete za tri toplotne bolesti:

-toplotne grčeve
-toplotnu iscrpljenost i
-toplotni udar.
Spomenimo i to da, za stručnjake, sunčanica i toplotni udar nisu dva odvojena stanja, jer se oba odnose na situaciju u kojoj organizam, izložen visokim temperaturama u okolini, više nije u stanju održavati svoju temperaturu ispod 40,5 ℃. Pritom, uvijek moramo reagovati već pri pojavi prvih simptoma koji uključuju izraženu žeđ, slabost, vrtoglavicu, mučninu i grčeve mišića.

Toplotni grčevi
Kratki opis: toplotni grčevi su kontrakcije mišića izazvane naporom, do kojih dolazi za vrijeme ili nakon napora na vrućini. Za razliku od grčeva koji nisu vezani za toplotu te često ukazuju na nedovoljnu tjelesnu spremu, toplotni grčevi se mogu javiti i kod osoba s odličnom fizičkom kondicijom kada se obilno znoje, a ne nadoknađuju elektrolite već samo vodu. Najčešće se javljaju kod fizičkih radnika (u vrućim pogonima), osoba na osnovnoj vojnoj obuci i sportista.

Simptomi: nagli nastanak grčeva, obično u mišićima ruku i nogu, koji mogu onesposobiti za pokret. Mogu trajati nekoliko minuta, ali i nekoliko sati.

Pomoć i samopomoć: grčevi mogu popustiti pri snažnom pasivnom istezanju zahvaćenih mišića. Potrebno je nadoknaditi tečnost i elektrolite što na licu mjesta možete učiniti uz pomoć slane vode (u litar vode stave se dvije ravne kašičice soli) ili još bolje, koristiti gotove pripravke za nadoknadu raznih elektrolita, kao što je Rehydrosol®.

Prevencija: održavanje (prema mogućnosti) odgovarajuće temperature u sobi, aklimatizacija (prilagođavanje temperaturi) i odgovarajući unos tečnosti i soli (izotonični napici).

Toplotna iscrpljenost
Kratki opis: toplotna iscrpljenost je klinički sindrom slabosti, malaksalosti, mučnine, sinkope (iznenadni kratkotrajni gubitak svijesti) i drugih nespecifičnih simptoma izazvanih izlaganjem toploti, a koji nije opasan po život. Termoregulacija nije oštećena. Posljedica je neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toploti, uz tjelesni napor ili bez njega.

Simptomi: simptomi su često neodređeni pa bolesnici ne moraju shvaćati kako im je uzrok toplota. Mogu uključivati slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i ponekad, povraćanje. Sinkopa uslijed dugog stajanja na vrućini (toplotna sinkopa) je česta i može oponašati kardiovaskularne poremećaje. Prilikom pregleda se bolesnici čine umornim, obično su oznojeni i imaju tahikardiju (ubrzan rad srca). Psihičko stanje je tipično nepromijenjeno, za razliku od toplotnog udara. Temperatura je obično normalna, a kad je povišena, ne prelazi 40 °C.

Pomoć i samopomoć: svakako potražite hitnu medicinsku pomoć jer samo nadoknada tečnosti pijenjem slane vode neće biti dovoljna. Osoba se treba smjestiti u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj. Treba joj pomoći da se rashladi. Iako hlađenje tijela izvana nije neophodno, neće biti ni na odmet. Raskomotite unesrećenu osobu od suvišne odjeće, a možete se u hlađenju tijela poslužiti i polijevanjem vodom koja ne smije biti hladna, već sobne temperature. Također joj treba do dolaska pomoći dati da pije što više tekućine, i to vode i bezalkoholnih napitaka.

Prevencija: izbjegavanje izlaganja visokoj temperaturi, boravka na suncu, u vrućim prostorijama, unos dovoljne količine tečnosti, prvenstveno vode, nezaslađenih čajeva i izotoničnih napitaka.

Toplotni udar i/ili sunčanica
Kratki opis: toplotni udar ili sunčanica je hipertermija (pregrijavanje) praćena sistemskim upalnim odgovorom koji uzrokuje višestruko zatajenje organa, a ponekad i smrt. Do toplotnog udara dolazi kad termoregulacioni mehanizmi ne funkcionišu, a unutrašnja temperatura se prilično povećava.

Razlikuju se klasični toplotni udar i naporom izazvan toplotni udar.

Klasični se razvija tokom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup tečnosti je ograničen.

Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo, kod zdravih aktivnih ljudi (npr. sportista, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama.

Simptomi: za toplotni udar je karakteristična temperatura tijela viša od 40 ℃, osoba se obično ne znoji već je koža crvena, topla i suha, prisutna je smetenost, gubitak svijesti, ubrzan puls i ubrzano plitko disanje, glavobolja, mučnina, vrtoglavica.

Pomoć i samopomoć: neophodna je hitna medicinska pomoć, ne odgađajte poziv! Do dolaska hitne medicinske pomoći, primijenite sljedeće korake: bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C.

Prevencija: kao i u slučaju svih toplotnih bolesti, za vrijeme ljetnih vrućina najbolje je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama. Redovno pratite vremensku prognozu i prema njoj planirajte boravak u prirodi, putovanje i slične aktivnosti. Koliko vam situacija dopušta, dane kada vladaju velike vrućine provodite što je više moguće u hladnim, po mogućnosti klimatiziranim prostorima. Odijevajte se lagano, a po mogućnosti na glavi nosite kapu ili šešir.

Pijte dovoljno tečnosti kako biste izbjegli dehidraciju – bilo bi idealno da sa sobom uvijek nosite bočicu s vodom. Pritom izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića jer ona mogu povećati izlučivanje mokraće i proširiti krvne sudove, što povećava osjetljivost organizma na visoke temperature. Pripazite i na ishranu – ljeto je vrijeme kada se jede lagana hrana, a obroci trebaju biti manji. Izbjegavajte teže fizičke radove u prostorima koji nisu adekvatno klimatizirani. Uz malo pažnje, moći ćete izbjeći većinu neugodnosti koje sa sobom donosi, za većinu ljudi, omiljeno godišnje doba.

AUTOR: Dr. Muhamed Muhić, porodični ljekar. Preuzeto s portala Prvo zdravlje.