Vahid Duraković: Bugojno je lider u organizaciji kulturnih događaja

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on email
Email

Zbog teške situacije, u kojoj se nalazi većina građana u BiH, vrlo često se oblasti kulture ne daje značaj koji ona ima u društvu, kaže direktor Kulturno-sportskog centra Bugojno od 2007. Vahid Duraković.

 

Skupa s ostalim uposlenicima KSC-a uspio je u Bugojno vratiti sve festivale po kojima je naša općina prije rata bila prepoznatljiva ne samo u BiH, već i izvan njenih granica.

Rezultat je to, naglašava, jednog ozbiljnog pristupa i vizije, nesebične podrške publike i ljudi koji se bave kulturom, te činjenice da zgrada KSC-a pruža odlične uslove za održavanje različitih kulturnih događaja.

 – U 2006. obnovili smo Festival pozorišta BiH „Fedra“, koji je prvi put održan 1959. , a dvije godine kasnije i Susrete pozorišta lutaka BiH, koji su se počeli održavati u našem gradu 1971. Radi se o najstarijim festivalima u zemlji. 2008. oživjeli smo Bugojansko likovno bijenale, a 2013. Bijenale jugoslovenskog lutkarstva, ističe direktor bugojanskog KSC-a.

Svi ovi festivali su, dodaje, stekli status ozbiljnih institucija kulture, koje zbog svog značaja i kvalitete imaju podršku svih nivoa vlasti, posebno Općine Bugojno s načelnikom Hasanom Ajkunićem na čelu, te kulturnih radnika u BiH i regiji.

-Smatram da smo na ovaj način Bugojno smjestili na mapu kulturnih centara, koji daju veliki doprinos razvoju kulture u BiH, i unaprijeđuju međunarodnu saradnju s drugim festivalima, naglasio je Duraković.

Veliki uspjeh je, po njegovim riječima, imala i manifestacija „Bugojansko proljeće“, koja je pokrenuta 1999. , kao i Bugojanska vaza – konkurs za kratku priču, povodom Dana državnosti BiH.

Uvjeren je da programi iz kulture doprinose razvoju lokalne zajednice, kroz različite sadržaje koje građani konzumiraju, i mogućnost koja se pruža mladim ljudima da budu aktivni u sekcijama i raznim udruženjima.

-Također, kroz realizaciju brojnih festivala hotelima u Bugojnu dosad smo uplatili više od 150.000 KM. Lokalna zajednica izdvaja otprilike jednu trećinu sredstava za te projekte, dok druge dvije trećine osiguramo s kantonalnog, federalnog i državnog nivoa. Dakle, da nije bilo tih festivala, sredstva bi otišla u druge gradove, naglašava čovjek koji je, po mnogima, najviše zaslužan za lidersku poziciju Bugojna kada je u pitanju organizacija kulturnih događaja u SBK-u i Federaciji BiH.

On se, inače, još kao student FPN-a počeo baviti književnošću, a posljednjih godina i intenzivnijim pisanjem scenarija i tekstova za pozorišne predstave, kratkih priča i pjesama a to je, veli, nešto najljepše što mu se desilo.

-Jedino u pisanju čovjek ima apsolutnu slobodu. Ja se nadam da će generacije koje će tek doći praviti, možda, predstave po mojim tekstovima, kazao je Duraković.

Nedavno je, inače, iz štampe izašla njegova knjiga „Boja krvi i ilovače i druge drame“ u kojoj se nalaze tekstovi za tri drame „Boja krvi i ilovače“ i Igra istine“, koji su nagrađivani i izvođeni u produkciji Teatra „Fedra“ i Kulturne scene „Male stvari“ iz Trebinja, i tekst „Majka“.

U 2016. bi se trebao snimiti kratki film po scenariju „Majka“, a postoji mogućnost i da jedna producentska kuća iz Austrije snimi dugometražni igrani film, po scenariju koji potpisuje upravo ovaj Bugojanac, koji kulturu doživljava i apsorbuje cijelim svojim bićem.