Drugi dio godišnjeg odmora – šta kaže Zakon o radu FBiH?

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

U Federaciji Bosne i Hercegovine, pravo na godišnji odmor regulisano je Zakonom o radu (Službene novine FBiH, broj: 26/16, 89/18, 44/22), koji precizno određuje prava radnika u vezi s korištenjem odmora. S obzirom da se bliži kraj prve polovine godine, mnogi se poslodavci i radnici suočavaju s pitanjem korištenja drugog dijela godišnjeg odmora. Koja su pravila? Do kada se godišnji odmor može iskoristiti? I šta ako radnik ne iskoristi svoj preostali dio?

Pravo na godišnji odmor

Zakon o radu FBiH u članu 39. propisuje da svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana godišnje. To pravo je neopozivo i ne može se zamijeniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Prema Zakonu, godišnji odmor se može koristiti u dijelovima, ali je poslodavac dužan radniku omogućiti korištenje najmanje dvije sedmice u kontinuitetu, osim ako se drugačije ne dogovore. Ostatak odmora, tj. drugi dio, može se koristiti naknadno, ali uz poštivanje zakonskih rokova.

Do kada se može koristiti drugi dio godišnjeg odmora?

Najvažnije pitanje u praksi jeste – dokad se može koristiti neiskorišteni godišnji odmor? Član 42. Zakona o radu FBiH propisuje da se godišnji odmor mora iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne kalendarske godine. To znači da svi radnici koji nisu iskoristili svoj godišnji odmor za prethodnu godinu, uključujući i drugi dio odmora, imaju rok do kraja juna da to učine.

Poslodavci imaju obavezu

Poslodavac je dužan da planira i odobri korištenje godišnjeg odmora na način koji ne ometa radni proces, ali i da radniku omogući iskorištavanje odmora u skladu sa zakonom. Neodobravanje odmora bez opravdanog razloga može predstavljati prekršaj, a sankcije su propisane Zakonom o radu.

Šta ako se drugi dio godišnjeg odmora ne iskoristi?

Ukoliko radnik ne iskoristi svoj preostali godišnji odmor do 30. juna naredne godine, gubi pravo na korištenje tog odmora, osim ako postoje opravdani razlozi – poput duže bolovanja, porodiljskog odsustva i slično. U tim slučajevima, pravo na odmor se može prenijeti, ali uz dokumentovano obrazloženje.

Preporuke za radnike i poslodavce

Za optimalno planiranje, preporučuje se da:

  • Radnici na vrijeme obavijeste poslodavca o željenom terminu za korištenje odmora,
  • Poslodavci izrade plan korištenja godišnjih odmora najkasnije do kraja prvog kvartala godine,
  • Interni akti kompanije jasno definišu procedure i rokove.

Godišnji odmor nije samo zakonska obaveza – to je i prilika za radnike da se odmore, obnove energiju i postignu bolji balans između privatnog i poslovnog života. Korištenje drugog dijela odmora u predviđenom roku nije samo pravo, već i odgovornost, kako radnika, tako i poslodavaca. Zajedničkim planiranjem i poštivanjem zakona, moguće je izbjeći nepotrebne pravne rizike i osigurati bolje radno okruženje.