Pravoslavni vjernici obilježavaju svoj najradosniji praznik, Božić, 7. januara.Dan uoči Božića, 6. januara, zove se Badnji dan.
Badnji dan je naziv dobio po tome jer se toga dana siječe badnjak (drvo) i unosi u kuću. Sa ovim danom već počinje Božićno slavlje. Prave se kolači, torte, i priprema božićna trpeza.
Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću. Badnje veče predstavlja most između Badnjeg dana i Božića, obilježavajući početak Božićnog slavlja. Tradicija nalaže da kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću badnjak i slamu.
Slama ima simbolično značenje, predstavljajući onu slamu u pećini gdje se prema vjerovanju rodio Isus Hrist. Nakon unosa badnjaka i slame, svi ukućani zajedno stoje na molitvi, otpjevavaju tropar “Roždestvo tvoje” i mole se Bogu.Članovi porodice čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče te sjedaju za trpezu. Večera na Badnje veče je posna, obično obuhvaća jela poput prebranca, svježe ili sušene ribe te drugih posnih jela.
Prvi dan Božića je 7. januar. Na sam dan Božića, običaji su bogati i nose duboko ukorijenjena značenja.
U ranojutarnjim satima, prije svitanja, sva zvona pravoslavnih hramova zvone, puca se iz pušaka i prangija kako bi se označio dolazak Božića i početak božićnog slavlja. Domaćin i svi ukućani odijevaju se u najsvečaniju odjeću te odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Nakon službe, prima se nafora (osvećeni hljeb), a prvi put se uzima na Božić. Ljudi se međusobno pozdravljaju riječima “Hristos se rodi!” na što drugi odgovaraju sa “Vaistinu se rodi!”
U ranim jutarnjim satima Božića, domaćica priprema tijesto za česnicu, posebnu pogaču u koju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić. Na vrhu česnice se postavlja grančica badnjaka, a česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada svi stanu za stol, domaćin pali svijeću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne. Ako netko od prisutnih zna, pjeva se božićni tropar, inače se naglas čita “Oče naš”.
Ovi rituali doprinose posebnoj atmosferi i porodičnoj povezanosti tokom Božića.
Kada se završi molitva, pristupa se svečanom trenutku lomljenja česnice. Osoba koja pronađe novčić u svom dijelu česnice, prema narodnom vjerovanju, bit će sretna tokom cijele godine. Nakon što se obavi lomljenje česnice, ukućani međusobno čestitaju Božić i zajedno sjedaju za trpezu kako bi podijelili radost i blagdanski duh.
Pravoslavnim vjernicima Bugojna prigodnu čestitku povodom Božića uputio je paroh Slaviša Đurić uz želju da praznik provedu u miru, radosti i krugu svojih porodica.